Na cestama Županije istarske je tijekom 2009. godine evidentirano ukupno 3309 prometnih nesreća ili 7% manje prometnih nesreća u odnosu na 2008. godinu. U prometnim nesrećama ukupno je stradalo 1469 osoba ili 2% manje u odnosu na 2008. godinu. Evidentirane su 33 prometne nesreće s poginulim osobama ili 6% više u odnosu na 2008. godinu, u kojima je 36 osoba smrtno stradalo ili 9% više smrtno stradalih osoba. Teže tjelesne ozljede zadobilo je 194 osoba ili 6% više teže ozljeđenih u prometu a lake tjelesne ozljede zadobilo je 1239 osoba ili 3% manje lako ozljeđenih osoba.
Foto: PU istarska
Na cestama Županije istarske je tijekom 2009. godine evidentirano ukupno 3309 prometnih nesreća ili 7% manje prometnih nesreća u odnosu na 2008. godinu. U prometnim nesrećama ukupno je stradalo 1469 osoba ili 2% manje u odnosu na 2008. godinu. Evidentirane su 33 prometne nesreće s poginulim osobama ili 6% više u odnosu na 2008. godinu, u kojima je 36 osoba smrtno stradalo ili 9% više smrtno stradalih osoba. Teže tjelesne ozljede zadobilo je 194 osoba ili 6% više teže ozljeđenih u prometu a lake tjelesne ozljede zadobilo je 1239 osoba ili 3% manje lako ozljeđenih osoba.
Analizom prometnih nesreća s poginulim osobama u 2009. godini utvrđeno je slijedeće:
- najkritičniji mjesec u 2009. godini bio je mjesec srpanj u kojemu se dogodilo 6 prometnih nesreća u kojima je 7 osoba smrtno stradalo
- u mjesecu lipnju, srpnju i kolovozu 2009. godine dogodilo se ukupno 16 prometnih nesreća ili 48% svih prometnih nesreća s poginulim osobama u kojima je 17 osoba smrtno stradalo ili 44%
- u 8 prometnih nesreća smrtno je stradalo 8 osoba u statusu stranih državljana ili 24% prometnih nesreća. Od spomenutog broja strani državljani su u 7 prometnih nesreća bili izravni počinitelji prometnih nesreća
- najkritičniji dan u tjednu je nedjelja sa 8 prometnih nesreća ili 24% (također i u 2008. godini nedjelja je bila najkritičniji dan u tjednu)
- ukupno se tijekom godine u dane vikenda (subota/nedjelja) dogodilo 14 prometnih nesreća s poginulim osobama ili 42%. U subotu prometne nesreće najčešće su se događale između 20 i 24 sata, a u nedjelju između 2 i 6 sati
- najkritičniji sati događanja prometnih nesreća s poginulim osobama bili su od 16 do 18 sati - 7 prometnih nesreća; te od 12 do 14 sati - 5 prometnih nesreća; te u noćnim satima od 0 do 6 sati - 6 prometnih nesreća
- životna dob smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama je od 30 od 40 godina - 9 osoba; te od 20 do 25 godina - 7 osoba, a životna dob počinitelja prometnih nesreća je gotovo identična kao i kod stradalih tj. u životnoj dobi od 30 do 40 godina - 8 osoba; te od 20 do 25 godina - 8 osoba
- evidentirane greške kod prometnih nesreća najčešće su vezane uz nepropisnu ili neprilagođenu brzinu u 17 prometnih nesreća ili 51%, dok je vrsta nesreće vezana uz frontalni sudar u 12 prometnih nesreća ili 36%, te prednost prolaska u 9 prometnih nesreća ili 27%
- od ukupnog broja smrtno stradalih u prometu najviše su smrtno stradali vozači osobnih automobila - 17 osoba, slijede vozači mopeda i motocikla - 9 osoba, putnici u motornim vozilima - 4 osobe, te 3 pješaka
- alkohol kao uzrok u prometnim nesrećama evidentiran je u 14 prometnih nesreća ili visokih 42%, dok je prisutnost droge utvrđena kod sudionika u dvije prometne nesreće
- Od ukupnog broja prometnih nesreća s poginulim osobama 10 prometnih nesreća dogodilo se na državnim cestama, 16 na županijskim cestama, na istarskom ipsilonu evidentirane su 4 prometne nesreće, a na lokalnim cestama 3 prometne nesreće
- analizom svih evidentiranih prometnih nesreća u 2009. godini, na ljestvici grešaka vozača najzastupljenija je nepropisna ili neprilagođena brzina sa udjelom od 31%, zatim slijedi oduzimanje prednosti prolaza 16%
Alkohol kao uzrok vrlo je zastupljen u prometnim nesrećama, što se može vidjeti u analizi prometnih nesreća s najtežim posljedicama tj. poginulim osobama. Na temelju analize prometnih nesreća može se zaključiti da prometna nesreća nije slučajan događaj u prometu ako se uzmu u obzir istraživanja koja upozoravaju da npr; rizik za prometnu nesreću pri koncentraciji alkohola u krvi vozača od 0,9 g/kg za oko 5 je puta veći nego kod posve trijeznog vozača, a pri koncentraciji alkohola od 1,5 g/kg, što se općenito smatra graničnim stupnjem pripitog stanja, rizik je takve nezgode za oko 16 puta veći nego kod posve trijeznog vozača.
Određene determinirajuće pojave upućuju da se prometne nesreće događaju sustavno na određenom mjestu i vremenu, prema određenim greškama i uzrocima, slijedom čega upozoravamo vozače kao subjekte u prometu da vode računa o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika u prometu, da upravljaju vozilima na način da ne precjenjuju svoje vozačke sposobnosti, da prilagode brzinu kretanja propisanim ograničenjima brzina u prometu i izbjegavaju vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Stranica
