Umjesto kuna, dobio ruske rublje

Rovinjska je policija provela kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjakom iz Rovinja i utvrdila osnovanu sumnju da je počinio kazneno djelo prijevare.

Foto: Ilustracija

Rovinjska je policija provela kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjakom iz Rovinja i utvrdila osnovanu sumnju da je počinio kazneno djelo prijevare.

Postupajući po dojavi 48-godišnjeg državljanina Italije, policija je utvrdila kako je u subotu oko 21 sat u Rovinju, Trg na lokvi, državljanin Italije pokušao promijeniti eure u kune. Budući je u mjenjačnici bila gužva, izašao je van te  mu je tada prišao 50-godišnjak, koji mu je ponudio zamijeniti novac. Nakon kraćeg dogovora, Talijan je 50-godišnjaku dao 200 eura, a ovaj mu je u zamjenu dao 1500 ruskih rubalja i 20 kuna. Kada je državljanin Italije ipak odlučio provjeriti u mjenjačnici da li je sve u redu s novcem koji je dobio, djelatnicama mu je rekla da se ne radi o kunama, već o ruskim rubljima. Prevareni je 48-godišnjak krenuo u potragu gradom za osobom koja mu je zamijenila novac te ga je uskoro i pronašao na rovinjskim ulicama, nakon čega je pozvao policiju.

Protiv 50-godišnjaka iz Rovinja slijedi kaznena prijava redovnim putem.

 

Policijska uprava istarska savjetuje građane i turiste da mijenjaju novac u za to ovlaštenim institucijama, odnosno bankama i mjenjačnicama te da ne nasjedaju na pokušaje pomoći ''dobronamjernih'' osoba. U takvim i sličnim situacijama  počinitelji postupaju s namjerom da sebi ili drugome pribave imovinsku korist, dovođenjem nekog u zabludu lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica ili da ga održavaju u toj zabludi i time ga navode da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini.

Osim gore spomenutog oblika prijevare, uz klasične, postoje i drugi oblici, poput ''lanca sreće'', računalne prijevare te prijevare kod kojih se ne stječe imovinska korist, već se samo radi šteta drugoj osobi.

Najčešći modaliteti klasičnih prijevara:

1. Dovođenje u zabludu u pogledu službenog ili društvenog položaja, a najčešće se počinitelj predstavlja u svojstvu:

• policijskog službenika,
• eminentnog stručnjaka (u medicini, alternativnoj medicini, pravu, ekonomiji i sl.),
• ovlaštenog akvizitera,
• pripadnika inspekcijskih službi,
• dostavljača pošiljki,
• inkasatora,
• poreznog inspektora,
• trgovca ili vlasnika nekretninama ili pokretnina,
• pripadnika vjerske zajednice i slično. 

 

2. Dovođenje u zabludu u pogledu tjelesnog ili materijalnog stanja ili stradavanja, a najčešći su:

• prikazivanje tjelesnih nedostataka koji u stvarnosti ne postoje (primjerice:  nepokretnost, sljepoća, gluhonijemost i slično);
• prikazivanje materijalnog stradavanja u požarima, paljevinama, poplavama, potresima i slično.

 

3. Dovođenje u zabludu u pogledu marke i kvalitete proizvoda. Primjerice:

• prodaja bižuterije pod zlato, kojeg su počinitelj i žrtva navodno slučajno zajedno pronašli i slično;
• prodaja plagijata pod imenima poznatih, renomiranih marki po znatno nižim cijenama.

 

Ukoliko posumnjate da ste žrtva prijevare ili imate saznanja o sumnjivim osobama koje bi se mogle dovesti u svezu s počinjenjem prijevara, kontaktirajte odmah policiju na broj 192.

Stranica