Foto: PU istarska
U cilju boljeg i kvalitetnijeg postupanja policijskih službenika, savjetnice pučke pravobraniteljice Nikolina Patalen i Dijana Kesonja održale su danas u Policijskoj upravi istarskoj edukaciju djelatnika policije na temu borbe protiv diskriminacije.
Savjetnice pučke pravobraniteljice iz Područnog ureda u Rijeci srdačno je dočekao načelnik policijske uprave Dragutin Cestar, koji je u uvodnom dijelu istaknuo važnost suradnje i razvijanja partnerskih odnosa između policije i Ureda pučke pravobraniteljice. Načelnik je pohvalio dosadašnju suradnju s pučkom pravobraniteljicom, pri čemu je istaknuo kako će edukacija svakako doprinijeti kvaliteti postupanja policijskih službenika, s obzirom da se policija u svom radu često susreće s događajima koji imaju obilježja diskriminatornog ponašanja.
Kroz svoje izlaganje, savjetnica pučke pravobraniteljice Nikolina Patalen podsjetila je prisutne djelatnike što su to stereotipi, predrasude i diskriminacija, sa zabranom diskriminacije u Hrvatskoj te o ulozi policije u suzbijanju diskriminacije, dok je savjetnica Dijana Kesonja govorila o sudskoj praksi i postupcima, odnosno tužbama pred Europskim sudom za ljudska prava te zaštiti od diskriminacije.
Kao što su savjetnice pučke pravobraniteljice navele, diskriminacijom se smatra stavljanje osobe u nepovoljniji položaj na temelju neke diskriminacijske osnove (rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije). Oblici diskriminacije mogu biti izravna diskriminacija, neizravna diskriminacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju, propuštanje razumne prilagodbe i segregacija. Kada je riječ o ulozi policije kod takvih događaja, zadaće policijskih službenika su da ne diskriminiraju, prijavljuju različite oblike diskriminacije i pokreću prekršajni postupak. Ono što je također bitno je to da policijski službenici žrtvu trebaju uputiti da zaštitu svojih prava može potražiti i kod pučke pravobraniteljice (ili posebnih pravobraniteljica), s obzirom da je to središnje tijelo nadležno za suzbijanje svih oblika diskriminacije. Kada je pak riječ o trendovima koji su povezani s diskriminacijom u Hrvatskoj, uočeno je da se povećava broj slučajeva pozivanja na nasilje, smanjuje se broj kaznenih postupaka vezanih za diskriminaciju, a povećava se broj prekršajnih postupaka vezanih z diskriminaciju, dok se kao počinitelji sve češće pojavljuju mlađe osobe, koje za počinjenje protupravnog ponašanja koriste društvene mreže.
Kroz navedena izlaganja i raspravu o problemima s kojima se u svom radu susreću, policijski službenici podigli su razinu svijesti o stereotipovima i predrasudama kao pokretačima diskriminatornog ponašanja, informirali su se o zakonodavnim odredbama u svezi diskriminacije te o posebno osjetljivom položaju žrtava diskriminacije, ali i o ulozi pučkog pravobranitelja i ostalih institucija uključenih u sustav zaštite od diskriminacije. Ujedno su obnovili znanje o svojoj ulozi i načinu postupanja u slučajevima prijavljene diskriminacije ili diskriminacije prepoznate od strane policije, što će svakako doprinijeti njihovom boljem i kvalitetnijem postupanju.