Foto: PU istarska
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u znak sjećanja na sestre Mirabal, koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo, jučer je u prostoru Zdravog grada Poreč održan Okrugli stol pod nazivom ''Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji''.
Okrugli stol organizirali su Policijska uprava istarska i Županijski tim za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama za Istarsku županiju, u partnerstvu sa Zdravim gradom Poreč i Gradom Poreč, kako bi se skrenula pozornost javnosti na problem nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te kako bi se javnosti upoznala s primjerima dobre prakse usmjerenima na suzbijanje nasilja u našoj zajednici. Budući se radi o aktivnosti koja je namijenjena još boljem povezivanju stručnjaka iz različitih područja koji provode zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja prekršaja nasilja u obitelji, u raspravi su sudjelovale voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije PU istarske Anica Idžaković, predsjednica Prekršajnog suda i voditeljica Županijskog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama za Istarsku županiju Dragica Grujić, Nataša Basanić Ćus iz Zdravog grada Poreč, Tihana Mikuličić iz Grad Poreča, Dunja Stepčić iz Centra za socijalnu skrb Pula te defektologinja Ingrid Šandorov.
Voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije istaknula je kako je problem nasilja konstatntno prisutan te da je u njegovom sprječavanju bitna međuresorna suradnja. Na području Istre u posljednje vrijeme bilježi se pad broja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, no istovremeno je evidentiran porast broja kaznenih djela vezanih uz nasilje u obitelji, kao što su prijetnje i tjelesne ozljede. Voditeljica Idžaković također je naglasila da je potrebno mijenjati stavove javnosti o percepciji nasilja u obitelji te da postoji potreba konstantnog slanja poruke o neprihvatljivosti ovakvog oblika ponašanja, kako bi svatko iz svoje perspektive mogao prepoznati pojavne oblike nasilja i na ispravan način reagirati. S tim u vezi, nužan je preventivni rad u školama, ali i preventivni rad na osvještavanju liječnika i drugih relevantnih subjekata o obvezi prijave nasilja u obitelji.
Predsjednica Prekršajnog suda, ujedno i voditeljica Županijskog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama za Istarsku županiju, Dragica Grujić objasnila je da su u sastavu tima predstavnici svih dijelova sustava koji se bave prevencijom nasilja, od djelatnika socijalne skrbi, policije, pravosuđa, obrazovanja i zdravstva, a njihov je zadatak pratiti rad na terenu. Članica županijskog tima Ingrid Šandorov predstavila je psihosocijalni rad sa žrtvama i počiniteljima nasilja koji je započeo 2011. godine. Da bi počinitelj mogao sudjelovati u psihosocijalnom tretmanu i liječiti se, osnovni uvjet je njegovo priznanje počinjenja nasilja. Cilj psihosocijalnog tretmana je prvenstveno zaustavljanje nasilnog ponašanja, uspostavljanje samokontrole kod počinitelja i promjene njegovog stava. Govoreći o istraživanju stavova mladih osoba, Šandorov je naglasila da čak 45 posto njih misli da muškarac ima pravo udariti djevojku. Njih 41 posto misli da je ima pravo udariti, ako sazna da je nevjerna i 44 posto njih ako sumnja da je nevjerna, a 45 posto ih smatra da je ima pravo udariti ako ne vodi brigu o dečku.
Zaključno, temeljem iskustva u provedbi psihosocijalnog tretmana u Istri u proteklih pet godina, ono što je važno istaknuti je da se isti provodi neposredno nakon prijave samog događaja ili u što skorijem roku jer na taj način, kada je i sama žrtva u fazi pružanja podrške i potpore od strane svih nadležnih institucija, sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, žrtva smatra da sustav funkcionira i da poduzima mjere za kažnjavanjem počinitelja. Upravo iz tog razloga psihosocijalni tretman treba izricati kada je izgledno da će se on i realizirati. Ministarstvo pravosuđa, koje je nadležno za provedbu obveznog psihosocijalnog tretmana počinitelja, u posljednjih godinu dana osiguralo je sredstva za provedbu tretmana na području Republike Hrvatske u iznosu od 2000 kuna bruto po osobi, što nije dostatno. Lokalne zajednice koje su prepoznale važnost izvršenja ove zaštitne mjere, osigurale su dodatna sredstva za provedbu, čime su upravo te zajednice poslale poruku kako nasilje nije prihvatljivo ponašanje te je i počiniteljima potrebno pružiti neki oblik podrške kako bi isti radili na sebi i u konačnici promijenili ponašanje. Također je zaključeno kako u narednom periodu treba razmisliti o dodatnom kapacitiranju stručnjaka u Istri za provedbu ove zaštitne mjere, posebice i s aspekta transgeneracijskog prijenosa nasilja.