Održana javna tribina ''Djeca kao tihi promatrači nasilja u obitelji i nasilja nad ženama''

Foto: PU istarska
 
U znak sjećanja na sestre Mirabal, koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo zbog njihovih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu, 25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim je povodom danas na sveučilištu u Puli, za studente i profesore Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, održana javna tribina ''Djeca kao tihi promatrači nasilja u obitelji i nasilja nad ženama''.
 
Tribinu su, u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli, organizirale Policijska uprava istarska, Sigurna kuća Istra i Prekršajni sud u Puli-Pola kako bi buduće učitelje i odgajatelje pripremili na prepoznavanje različiti oblika nasilja i pravilno reagiranje te kako bi im dali uvid u postupak nadležnih službi nakon prijave nasilja, kao i u razne oblike pomoći koji se na području Istre nude žrtvama nasilja u obitelji. O problemu nasilja u obitelji i njegovim posljedicama govorile su voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije PU istarske Anica Idžaković, koordinatorica Sigurne kuće Istra Jadranka Černjul i predsjednica Prekršajnog suda u Puli-Pola mr.sc. Dragica Grujić, a tribinu je moderirala voditeljica Odjela prevencije Alica Rosić-Jakupović.
 
''Kada se govori o nasilju nad ženama, bitno je istaknuti da su žene najugroženije u svojim obiteljima od strane najbližih osoba, među kojima bi se trebale osjećati sigurno i imati njihovu podršku. Tamna brojka zasigurno nije zanemariva jer unatoč propagiranju nulte stope tolerancije na nasilje općenito, pozivanju na prijavljivanje nasilja, zakonskim odredbama koje pomažu žrtvama nasilja i drugim čimbenicima, žrtve nasilja se još uvijek teško odlučuju na prijavu nasilja policiji'' istaknula je voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije. Nasilje u obitelji, koje se manifestira kroz razne oblike kao neprihvatljivo ponašanje članova obitelji i bliskih osoba, prepoznato je u Kaznenom zakonu kroz više vrsta kaznenih djela te u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji kao prekršajno djelo. Policijski službenici nakon utvrđenog kaznenog djela kaznenu prijavu prosljeđuju nadležnom državnom odvjetništvu, koje potom preuzima progon počinitelja, dok se po utvrđivanju prekršaja, nadležnom prekršajnom sudu dostavlja optužni prijedlog s prijedlogom sankcije i zaštitnih mjera. O sankcijama i zaštitnim mjerama odlučuje sud, a policija može odmah izreći mjeru opreza kako bi se zaštitila žrtva i neometano provodio postupak.
 
Tijekom prvih deset mjeseci 2018. godine, na području PU istarske evidentirano je 397 kaznenih djela s elementima nasilja nad osobama ženskog spola. Najviše je zabilježeno kaznenih djela prijetnje, njih 227. Osim prijetnji, zabilježeno je i 94 kaznenih djela nasilja u obitelji, 37 kaznenih djela tjelesne ozljede, 19 kaznenih djela nametljivog ponašanja i dva kaznena djela protupravnog oduzimanja slobode. Od seksualnih delikata evidentirano je osam kaznenih djela spolnog odnošaja bez pristanka i dva silovanja. Najugroženije su žene koje su u bračnoj zajednici s nasilnikom, potom izvanbračne, bivše i bivše izvanbračne supruge. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su evidentirana 333
kaznena djela, ove godine bilježi se porast kaznenih djela od 19%. Osim kaznenih djela, policija ove godine bilježi i više prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pa je tako ove godine zabilježeno 289 prekršaja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je evidentirano 250 prekršaja, povećanje od 16%. ''Ne stradavaju samo odrasle osobe, nego su nasilju izložena i djeca. Djeca koja odrastaju uče se tako pogrešnom načinu ponašanja i pogrešnom razmišljanju te trpe posljedice nasilnih odnosa, što sve utječe na njihovo kasnije funkcioniranje u društvu'' napomenula je Idžaković.
 
Nakon što policija podnese optužni prijedlog radi počinjenja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, daljnje postupanje preuzima nadležni prekršajni sud. Za nasilnike su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji propisane sankcije, i to novčana kazna od 1.000 do 50.000 kuna i kazna zatvora do 90 dana. Mogu se izreći i zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, udaljenje iz zajedničkog kućanstva i liječenje od ovisnosti. Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji propisana je novčana kazna od 1.000 do 10.000 kuna za osobe koje su dužne prijaviti nasilje u obitelji (zdravstveni radnici, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, u odgoju i obrazovanju, vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama, udrugama civilnog društva).
 
Što se tiče zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana, ona se primjenjuje prema počinitelju nasilja u obitelji radi otklanjanja nasilničkog ponašanja i ako postoji opasnost da bi počinitelj mogao ponovno počiniti nasilje. Tretman provode licencirani provoditelji koji su prošli edukaciju, a financira ga Ministarstvo pravosuđa. Učinkovitost psihosocijalnog tretmana je izuzetna. ''U početku osobe koje se upućuju na tretman imaju otpor prema njemu jer često smatraju da su nepravedno kažnjeni i da je odgovorna i druga strana. Ne prihvaćaju da su samo oni odgovorni za svoje ponašanje. Kada krenu na tretman i kada vide da im koristi, nastavljaju redovito dolaziti'' pojasnila je predsjednica Prekršajnog suda u Puli-Pola i naglasila kako se osobe koje su prošle psihosocijalni tretman manje javljaju kao recidivisti nasilničkog ponašanja.
 
Sigurna kuća Istra je organizacija koja pruža pomoć i podršku ženama žrtvama obiteljskog nasilja i njihovoj djeci. Unutar organizacije rade isključivo žene koje pomažu ženama u nevolji. Pružaju im psihosocijalnu podršku,  pravnu podršku i smještaj u sklonište ukoliko je to nužno. ''Od početka svog rada, odnosno u posljednjih 12 godina, Sigurnoj kući Istra za pomoć se obratilo 905 žena, a u tajna skloništa smještene su 202 osobe, odnosno 88 žena i 114 djece'' istaknula je Jadranka Černjul i napomenula kako Sigurna kuća Istra, osim što žrtvama pruža konkretnu pomoć, kroz različite vidove edukacije podiže svijest građana o nasilju u obitelji kao jednom društveno neprihvatljivom modelu ponašanja.
 
Sudionici tribine složili su se kako je nasilje nad ženama ozbiljan društven problem, za čije je rješavanje nužna suradnja svih institucija koje se u svom djelokrugu bave problematikom nasilja – policije, pravosuđa, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi, udruga, ali i svih građana koji ne bi smjeli zatvarati oči za nasilje koje se događa u njihovoj okolini.