- Objavljeno: 23.08.2011.
Umjesto kuna, dobio ruske rublje
Rovinjska je policija provela kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjakom iz Rovinja i utvrdila osnovanu sumnju da je počinio kazneno djelo prijevare.
Foto: Ilustracija
Rovinjska je policija provela kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjakom iz Rovinja i utvrdila osnovanu sumnju da je počinio kazneno djelo prijevare.
Postupajući po dojavi 48-godišnjeg državljanina Italije, policija je utvrdila kako je u subotu oko 21 sat u Rovinju, Trg na lokvi, državljanin Italije pokušao promijeniti eure u kune. Budući je u mjenjačnici bila gužva, izašao je van te mu je tada prišao 50-godišnjak, koji mu je ponudio zamijeniti novac. Nakon kraćeg dogovora, Talijan je 50-godišnjaku dao 200 eura, a ovaj mu je u zamjenu dao 1500 ruskih rubalja i 20 kuna. Kada je državljanin Italije ipak odlučio provjeriti u mjenjačnici da li je sve u redu s novcem koji je dobio, djelatnicama mu je rekla da se ne radi o kunama, već o ruskim rubljima. Prevareni je 48-godišnjak krenuo u potragu gradom za osobom koja mu je zamijenila novac te ga je uskoro i pronašao na rovinjskim ulicama, nakon čega je pozvao policiju.
Protiv 50-godišnjaka iz Rovinja slijedi kaznena prijava redovnim putem.
Policijska uprava istarska savjetuje građane i turiste da mijenjaju novac u za to ovlaštenim institucijama, odnosno bankama i mjenjačnicama te da ne nasjedaju na pokušaje pomoći ''dobronamjernih'' osoba. U takvim i sličnim situacijama počinitelji postupaju s namjerom da sebi ili drugome pribave imovinsku korist, dovođenjem nekog u zabludu lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica ili da ga održavaju u toj zabludi i time ga navode da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini.
Osim gore spomenutog oblika prijevare, uz klasične, postoje i drugi oblici, poput ''lanca sreće'', računalne prijevare te prijevare kod kojih se ne stječe imovinska korist, već se samo radi šteta drugoj osobi.
Najčešći modaliteti klasičnih prijevara:
1. Dovođenje u zabludu u pogledu službenog ili društvenog položaja, a najčešće se počinitelj predstavlja u svojstvu:
- policijskog službenika,
- eminentnog stručnjaka (u medicini, alternativnoj medicini, pravu, ekonomiji i sl.),
- ovlaštenog akvizitera,
- pripadnika inspekcijskih službi,
- dostavljača pošiljki,
- inkasatora,
- poreznog inspektora,
- trgovca ili vlasnika nekretninama ili pokretnina,
- pripadnika vjerske zajednice i slično.
2. Dovođenje u zabludu u pogledu tjelesnog ili materijalnog stanja ili stradavanja, a najčešći su:
- prikazivanje tjelesnih nedostataka koji u stvarnosti ne postoje (primjerice: nepokretnost, sljepoća, gluhonijemost i slično);
- prikazivanje materijalnog stradavanja u požarima, paljevinama, poplavama, potresima i slično.
3. Dovođenje u zabludu u pogledu marke i kvalitete proizvoda. Primjerice:
- prodaja bižuterije pod zlato, kojeg su počinitelj i žrtva navodno slučajno zajedno pronašli i slično;
- prodaja plagijata pod imenima poznatih, renomiranih marki po znatno nižim cijenama.
Ukoliko posumnjate da ste žrtva prijevare ili imate saznanja o sumnjivim osobama koje bi se mogle dovesti u svezu s počinjenjem prijevara, kontaktirajte odmah policiju na broj 192.