Držanje životinja bez nadzora

U periodu od 15. do 17. prosinca pulska je policija zbog držanja životinja bez nadzora prekršajno prijavila dvojicu Puljana.

Foto: Ilustracija 

U periodu od 15. do 17. prosinca pulska je policija zbog držanja životinja bez nadzora prekršajno prijavila dvojicu Puljana.

Naime, 15. prosinca oko 12,30 sati u Pješčanoj uvali, pas Staford u vlasništvu 54-godišnjaka iz Pule u jednom je trenutku preskočio ogradu, pa napao i usmrtio mačku u vlasništvu 31-godišnjaka s područja Medulina. Zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, vlasniku psa uručen je obvezni prekršajni nalog.

Nakon toga, u nedjelju, 16. prosinca oko 16 sati u Šenoinoj ulici u Puli, dva su psa šarplaninca, u vlasništvu 40-godišnjaka iz Pule preskočila ogradu i napali dvojicu Puljana, pri čemu su 74-godišnjaku poderali hlače, a 47-godišnjaka ugrizli za nogu lakše ga ozlijedivši. Idućeg dana oko 2,30 sati su u Krležinoj ulici, psi istog vlasnika preskočili zid obiteljske kuće pri čemu je jedan ugrizao za nogu 21-godišnjaka iz Pule. Protiv vlasnika psa je zbog držanja životinja bez nadzora podnijet optužni prijedlog.

Tijekom 2012. godine na području PU istarske evidentiran je 91 prekršaj iz čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno prekršaj „Držanje životinja bez nadzora“. U 32 događaja kao posljedicu nedržanja psa pod nadzorom, pas je napao čovjeka (dijete) i nanio mu tjelesne ozljede, u 31 događaju pas je usmrtio ili nanio ozlijede drugim životinjama, dok je u 26 događaja pas bez nadzora preplašio ljude. U jednom događaju pas bez nadzora uzrokovao je materijalnu štetu, dok je u jednom događaju podnijet optužni prijedlog protiv počinitelja koji je zlostavljao ili loše postupao s mačkom.

U cilju reguliranja navedene problematike, odredbama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (članak 30.), Zakona o zaštiti životinja (članak 48.) i Pravilnika o opasnim psima (članak 2., članak 5. i članak 10.), definiran je način držanja životinja, njihovog kretanja i postupak sa životinjama, a posebice nakon što one (psi) eventualno ugroze život ili zdravlje čovjeka svojim kretanjem ili postupkom.

Članak 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira predviđa novčanu kaznu za onog ''tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način s njima loše postupa''. Za provođenje zakona nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Članak 48. Zakona o zaštiti životinja propisuje ''zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim ljubimcima te njihovo kretanje na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost drugih životinja i ljudi, a posebice djece''. Za nepridržavanje zakonske odredbe predviđena je novčana kazna.

Članak 2. Pravilnika o opasnim psima propisuje „ opasan pas može biti bilo koja jedinka te vrste, podrijetlom od bilo koje pasmine koja je:

• ničim izazvana napala čovjeka i nanijela mu tjelesne ozljede ili ga usmrtila,
• ničim izazvana napala drugog psa i nanijela mu teške tjelesne ozljede,
• uzgajana  i / ili dresirana za borbe pasa ili je zatečena u organiziranoj borbi s drugim  psom,
• pas pasmine terijera tipa bull koji ne potječe iz uzgoja (stafordski bull terijer, američki   stafordski terijer, bull terijer i mini bull terijer) i njegovi križanci.

 p

Članak 5. Pravilnika o opasnim psima predviđa da je ''izvođenje opasnog psa na javne površine  dopušteno jednino s brnjicom i na povodcu, od strane punoljetne osobe i u skladu s komunalnim odredbama o uvjetima i načinu držanja pasa“.

Članak 10. Pravilnika o opasnim psima  predviđa da „vlasnik opasnog psa, psa ne smije ustupati drugoj osobi na čuvanje i privremeni smještaj osim u slučaju osiguranja veterinarskog tretmana.“

Nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti životinja i Pravilnika o opasnim psima vrši Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja odnosno veterinarski i stočarski inspektori.

Policijska uprava istarska vlasnicima kućnih ljubimaca skreće pozornost na primjeren način držanja životinja (adekvatan prostor, mogućnost kretanja, veterinarski nadzor, označavanje i sl.), kao i na način kretanja prilikom šetnje, posebice na mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi i djece (parkovi, izletišta, javna okupljanja i sl.), a sve s ciljem izbjegavanja neželjenih posljedica i ugrožavanja sigurnosti građana.

Navedeni načini držanja životinja također su propisani i gradskim i općinskim odlukama, a čiji nadzor vrše komunalna redarstva gradova i općina. Također pojedini gradovi i općine su odredili površine na kojima se dozvoljava vođenje i puštanje pasa bez povodca no iste odluke ne oslobađaju vlasnike odgovornosti ako pas napadne čovjeka i nanese mu tjelesne ozljede.

Potrebno je da vlasnici kućnih ljubimaca (pasa) prilikom njihove šetnje, radi ograničavanja slobodnog kretanja životinje i sprječavanja mogućeg nasrtaja na druge životinje ili ljude, posebice djecu, koriste povodac i brnjicu, posebno ako se radi o „opasnim psima“ prema Pravilniku o opasnim psima (NN 117/08).