Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

U znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo, 25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim je povodom danas u prostorijama Policijske uprave istarske održana konferencija za medije, na kojoj su o problemu nasilja nad ženama govorile voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju Anica Idžaković i koordinatorica ''Sigurne kuće Istra'' Jadranka Černjul.

Foto: PU istarska 

U znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo, 25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim je povodom danas u prostorijama Policijske uprave istarske održana konferencija za medije, na kojoj su o problemu nasilja nad ženama govorile voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju Anica Idžaković i koordinatorica ''Sigurne kuće Istra'' Jadranka Černjul.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama prilika je da se skrene pozornost javnosti na ovaj sveprisutni problem. Statistički podaci pokazuju da  u Hrvatskoj svaka treća žena trpi fizičko nasilje, da 30 žena godišnje biva usmrćeno, a od toga njih 50% usmrćeno je od strane  nasilnog partnera. Žrtve nasilja su supruge, izvanbračne partnerice, kćerke, a najnoviji trendovi ukazuju na sve veći porast majki, koje postaju zlostavljane od svojih sinova. Razlog tome možemo tražiti u transgeneracijskom prijenosu nasilja, gdje djeca, odrastajući u obitelji u kojoj se događa nasilje, i sami postaju zlostavljači.

Kad se govori o nasilju nad ženom u obitelji, najčešće se prvo pomisli na fizičko nasilje. Iako je ono jedino očito zbog vidljivih tragova ozljeda, predstavlja tek dio nasilnog ponašanja. Vrlo su rijetki slučajevi gdje postoji samo fizičko ili općenito samo jedan oblik nasilja. Često je uz fizičko nasilje žrtva izložena psihičkom i emocionalnom nasilju, ekonomskom i seksualnom. Zlostavljači  često primjenjuju psihičku prisilu, kojom kod žrtve stvaraju osjećaj straha i ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Sve zastupljeniji su razni oblici uhođenjaili uznemiravanje preko sredstava za komuniciranje, preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način, komuniciranja s trećim osobamate protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja.Nasilje se često manifestira i kao oduzimanje i uskraćivanje financijskih sredstava za život, neplaćanje alimentacije, zabranu zapošljavanja i slično.

Trendove i statističke podatke o zabilježenom nasilju nad ženama na području Policijske uprave istarske, iznijela je voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju Anica Idžaković. Prošle je godine u Istri evidentirano 40 kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji, počinjenih nad 38 žena od strane 21 bračnog partnera, 8 izvanbračnih partnera i 4 partnera te 6  ostalih osoba (radi se o djeci ili drugim  članovima šire obitelji). ''Puno veći broj nasilničkih ponašanja u obitelji evidentira se kao prekršaj iz članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Tijekom 2012. godine policija je podnijela 544 optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima na području Istarske županije. Od ukupno 692 žrtve nasilja, 66% su žene: 41 osoba je u dobi do 18 godina, 116 u dobi od 18 do 30 godina, 171 u odbi od 31 do 50 godina, 83 ih je u dobi od 51-65 godina i čak 44 u dobi starijoj od 65 godina'' istaknula je Idžaković. Tko ih je zlostavljao? 166 supruga, 66 izvanbračnih supruga, 42 bivša supruga, 45 očeva, 16 kćeri, od čega 3 maloljetne i 46 sinova od čega 5 maloljetnih. U tekućoj godini, sudeći po polugodišnjim podacima, neće biti većih promjena, što govori da se nasilje u obitelji, nasilje nad ženama, kontinuirano nastavlja i ponavlja svake godine.

Što može policija poduzeti u zaštiti žrtava nasilja?

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Prekršajni zakon daju ovlast policijskim službenicima da odmah izdvoje nasilnika iz obitelji i udalje ga od svoje žrtve. U 2012. godini policija je izrekla 164 mjere opreza nasilnicima (od toga 67 zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja te 97 zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veže sa žrtvom nasilja). Ova mjera može trajati maksimalno osam dana, nakon čega prekršajni sud odlučuje na zahtjev policije ili žrtve da li će mjeru produljiti ili ne. ''Svaka žrtva mora biti upoznata sa svojim pravima i već prilikom naše intervencije na mjestu događaja žrtvu se upoznaje s njezinim zakonskim pravima: da ima pravo dobiti pomoć neke od institucija koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja u obitelji (upoznaje ju se s adresarom tih ustanova), da se nasilniku u prekršajnom, ali i kaznenom postupku mogu izreći zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrana približavanja određenoj osobi, uspostavljanja i održavanja veze, da policija može naredbom izreći mjere opreza u trajanju od osam dana koje se počinju provoditi prije pokretanja postupka na sudu, da prekršajni sud može nasilniku izreći zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane približavanja žrtvi nasilja, udaljenja iz doma, obvezno liječenje od ovisnosti, da postoji mogućnost smještaja žrtve u sklonište za žene i djecu te s drugim zakonskim pravima'' rekla je Idžaković i naglasila kako se izjava o upoznavanju s pravima žrtvi daje i u pismenom obliku.

Bitno je napomenuti da su od 1. siječnja 2013. godine stupile na snagu odredbe novog Kaznenog zakona, u kojem se nasilje u obitelji više ne kriminalizira jednim člankom kao ranije (čl. 215 A Nasilničko ponašanje u obitelji), već se ponašanja s obilježjima nasilja na štetu članova obitelji i bliskih osoba definiraju kao kvalifikatorni oblici u nizu drugih kaznenih djela (teško ubojstvo, tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, osobito teška tjelesna ozljeda, prisila, prijetnja itd.). U svim slučajevima kada se dozna za nasilje u obitelji koje nije samo prekršaj, već se sumnja na počinjenje kaznenog djela, u zaprimanje kaznene prijave od žrtve te u kriminalističko istraživanje uključuju se specijalizirani policijski službenici za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji, koji su posebno educirani za razgovor sa žrtvama nasilja. Za napomenuti je da specijalizirani policijski službenici kontinuirano provode edukaciju policijskih službenika, koji neposredno izlaze na mjesto događaja povodom dojave o nasilju u obitelji, a s ciljem educiranja o načinu pristupanja žrtvi i zbrinjavanju žrtve.

Veliku pomoć i podršku žrtvama nasilja daje ''Sigurna kuća Istra'', koja je na raspolaganju 24 sata dnevno i s kojom policija ima jako dobru suradnju. Osim samog zbrinjavanja, ''Sigurna kuća Istra'' zlostavljanim ženama  pruža psihosocijalnu i pravnu pomoć te podršku.  Kroz brojne edukacije koje provode u školama i vrtićima i drugim institucijama djeluju napodizanju svijesti  o nasilju u obitelji  kao društveno neprihvatljivom modelu ponašanja. Njihovi preventivni projekti usmjereni su i  osnaživanju  žrtava, ali i svih koji imaju saznanja o zlostavljanju,  da to prijave. Koordinatorica ''Sigurne kuće Istra'' Jadranka Černjul istaknula je kako je ova godina poražavajuća, na što ukazuju i brojke za prvih deset mjeseci: 155 poziva na SOS telefon, 59 pruženih psihosocijalnih i pravnih pomoći, 429 individualnih razgovora te 20 smještenih osoba (9 žena i 11 djece), od čega je 10 osoba (5 žena i 5 djece) bilo hitno smješteno. Koordinatorica ''Sigurne kuće Istra'' predstavila je i preventivne aktivnosti, koje su se započeli provoditi u pulskim vrtićima. ''Radi se o educiranju odgajatelja i stručnih djelatnika o nasilju u obitelji te obvezi da ukoliko imaju saznanja o nasilju, to prijave nadležnim institucijama. U edukaciju namjeravamo uključiti i specijalizirane policijske službenike, obzirom da se tijekom provedenih predavanja ukazala potreba za time'' istaknula je Černjul i pohvalila dosadašnju suradnju s policijom.

Obiteljsko nasilje nije osobni, već društveni problem te pozivamo sve zlostavljane žene  da se odvaže i prijave nasilje!