Održan Okrugli stol o skrbi nad zlostavljanim ženama

U Gradskoj vijećnici grada Umaga je u subotu, 10 studenog u 11 sati, u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova i ljudska prava grada Umaga, održan Okrugli stol na temu „Skrb o zlostavljenim ženama – iskustva u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj“ .

Foto: Ilustracija 

U Gradskoj vijećnici grada Umaga je u subotu, 10 studenog   u 11 sati, u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova i ljudska prava grada Umaga, održan Okrugli stol na temu „Skrb o zlostavljenim ženama – iskustva u BiH i HR“  .

Na Okruglom stolu su sudjelovale Predsjedavajuća koordinacionog odbora za ravnopravnost spolova Vlade Unsko-sanskog kantona, Jasminka Topić, predstavnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Irena Satra, saborska zastupnica  Nansi Tireli, pomoćnica Ministra unutarnjih poslova RH Ines Krajčak, predstavnica Društva za nenasilno komunikacijo Republike Slovenije Tanja Hrovat Svetičić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Istarske županije  Viviana Benussi, predstavnica Udruženja „Žene s Une“ Aida Behrem, koordinatorice Sigurne kuća za žrtve nasilja iz  Bihaća i Istre  Maida Pečenković i  Jadranka Černjul, predstavnici  udruge „Žene Bujštine“ te predstavnici PU istarske i PP Umag.

Nazočne je sa problematikom upoznao Slaviša Šmalc, predsjednik Povjerenstva za ravnopravnost spolova i ljudska prava grada Umaga, dok je okrugli stol moderirala gđa Ružica Mitrović Maurović iz grada Novigrada.

Okrugli stol je prvenstveno bio namijenjen prezentiranju rada sigurnih kuća u BIH, Sloveniji i Hrvatskoj, te je zaključeno kako je za uspješan rad sigurnih kuća, pored velikog angažmana stalno zaposlenih u njima, potreban i ogroman trud i napor osoba koje volontiraju i potpomažu njihov rad.

Pored dobre zakonske regulative, uspješnosti zbrinjavanja zlostavljanih žena doprinosi i niz ostalih elemenata, poput stambenog zbrinjavanja nakon što napuste Sigurnu kuću i osiguravanja prednosti u zapošljavanju kako bi bile spremne egzistencijalno brinuti o sebi i djeci. Mišljenje sudionika skupa je kako navedena pitanja nisu dobro zakonski regulirana ili se dobro ne provode. Također je važno baviti se i nasilnicima te su po tom pitanju istaknute dobre prakse Slovenije, ali i gradova Pule i Poreča, gdje je lokalna samouprava odlučila financirati provedbu psihosocijalnog tretmana počinitelja prekršaja.

Zaključak Okruglog stola je ujedno i poruka nadležnima kako država ne treba razmišljati samo u smjeru što je državi jeftinije, jer su ljudska prava „skupa“ i cjenovno se ne mogu kategorizirati. Samim činom opredjeljenja države kao one koja će poštivati ljudska prava, a posebice u domeni zaštiti žrtava nasilja u obitelji, država je odlučila kako neće štedjeti u tom pogledu.